Američki ministar obrane Pete Hegseth naredio je povlačenje 5.000 vojnika iz Njemačke, objavio je Pentagon u petak. Povlačenje bi trebalo biti dovršeno u roku od šest do dvanaest mjeseci, objavio je ministar u petak navečer (po lokalnom vremenu).
Time je djelomično počelo ostvarenje prijetnje Njemačkoj od strane američkog predsjednika Donalda Trumpa nakon što je njemački kancelar Friedricha Merza izjavio kako Iranci ponižavaju SAD u pregovorima o okončanju dvomjesečnog rata.
Ovu odluku iz Washingtona treba promatrati iz kuta Trumpova nezadovoljstva i ljutnje ne samo na Merza i Njemačku, već i na druge europske zemlje i njihove čelnike koji nisu u potpunosti podržali njegovu odluku o napadu na Iran, pišu njemački mediji začuđeni takvom Trumpovom odlukom.
Američke snage u Europi i Njemačkoj
Još 2020. godine Trump je želio povući oko 12 000 vojnika iz Njemačke. Plan mu je tada propao jer ga je Kongres u Washingtonu blokirao, a kasnije ga je zaustavio i Joe Biden.
Prema podacima američkog Ministarstva obrane, u prosincu 2025. više od 68.000 američkih vojnika bilo je stalno stacionirano u europskim bazama. Od toga, u Njemačkoj se trenutno nalazi oko 36 500 aktivnih američkih vojnika, raspoređenih na nekoliko lokacija.
To Njemačku čini najvažnijim američkim vojnim središtem u Europi. Najvažnije lokacije su zračna baza u Ramsteinu, Američko regionalno zapovjedništvo za Europu i Afriku u Stuttgartu, kao i Landstuhl kao najveća američka vojna bolnica izvan SAD-a.
Zakonska ograničenja
Komentator najčitanijeg njemačkog lista BILD piše kako se Trump ne može jednostavno odjaviti iz Europe kao što se odjavljuje iz hotela. Kao vrhovni zapovjednik može rotirati jedinice, premještati pojedinačne formacije, pa čak i naređivati simbolične smjene. Ali od Zakona o obrani iz 2024., predsjednik više ne može jednostrano povući SAD iz NATO-a. Zakon izričito navodi: Predsjednik ne može suspendirati, raskinuti, povući se iz ili napustiti Sjevernoatlantski ugovor osim dvotrećinskom većinom u Senatu ili aktom Kongresa. Savezna sredstva također se ne smiju koristiti za takav korak.
Od Zakona o obrani iz 2026. godine postoji još jedno ograničenje za vojnike u Europi. Članak 1249 zabranjuje korištenje odobrenih sredstava za smanjenje broja američkih vojnika pod odgovornošću EUCOM-a ispod 76.000, trajno povlačenje glavne opreme, odricanje od imovine ili odricanje od uloge SACEUR-a dok ministar obrane i zapovjednik EUCOM-a ne podnesu neovisne procjene i certifikate Kongresu. SACEUR, vrhovni saveznički zapovjednik za Europu, glavni je vojni zapovjednik NATO-a za Europu. On vodi stožer u Monsu u Belgiji i bio bi središnje odgovoran za planiranje i provođenje zajedničkih NATO operacija u slučaju krize ili rata.
Proglasio primirje s Iranom
Kako bi izbjegao zakonsku obvezu traženja odobrenja Kongresa za nastavak rata s Iranom, Trump je u petak u pismu Kongresu napisao kako je proglasio kraj neprijateljstava s Iranom.
Prema zakonu o rezoluciji o ratnim ovlastima iz 1973. godine, američki predsjednik može narediti vojsci da ide u rat na maksimalno 60 dana. Nakon toga perioda, predsjednik mora dobiti odobrenje Kongresa. Rok od 60 dana istjecao je u petak.
Trumpovo pismo Kongresu predstavlja „pravno upitan pokušaj zaobilaženja zakonskog roka od 60 dana za dobivanje odobrenja Kongresa za nastavak vojnih operacija“.
-Neprijateljstva koja su započela 28. veljače 2026. godine su okončana, napisao je Trump u pismu u kojem je dao do znanja kako vojne akcije protiv Irana „možda još nisu gotove“. Unatoč uspjehu operacija Sjedinjenih Država protiv iranskog režima i kontinuiranim naporima za osiguranje trajnog mira, prijetnja koju Iran predstavlja Sjedinjenim Državama i našim Oružanim snagama ostaje značajna, poručio je američki predsjednik.
Trumpova administracija smatra kako bi svaka buduća vojna akcija predstavljala zaseban angažman u smislu Zakona o ratnim ovlastima.
TAGOVI: |
| Vaše ime | |
| Komentar | |
