Kada se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, ozbiljnog lica i u crnoj odjeći, u ožujku pojavio u Saudijskoj Arabiji, bio je to prilično neočekivan trenutak u kontekstu američko-izraelskog rata u Iranu. U objavi na platformi X poručio je da je cilj njegova posjeta "jačanje zaštite života".
Zelenski, koji nosi teret rata s Rusijom u vlastitoj zemlji, iskoristio je trenutak i odletio u Zaljev kako bi demonstrirao međunarodnu vrijednost i tržišni potencijal kijevskog vojnog znanja i iskustva u ratovanju bespilotnim letjelicama stečenog na bojištu, piše BBC.
Ukrajina tvrdi da je potpisala sporazume sa Saudijskom Arabijom, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Katarom - zemljama koje su se posljednjih tjedana našle na udaru iranskih projektila i dronova. Sporazumi se odnose na razmjenu stručnosti i tehnologije bespilotnih letjelica, čime se jačaju savezništva i ostvaruje dobit, a Kijev se nada i sklapanju obrambenih ugovora s bogatim državama saveznicama SAD-a.
"Želimo pomoći zaljevskim državama u obrani. Nastavit ćemo graditi takva partnerstva i s drugim zemljama", izjavio je Zelenski.
Energetski pritisak i ukrajinski odgovor
U početku se činilo da je utjecaj iranskog sukoba na Ukrajinu pretežno negativan. Postojala je opasnost da će odvratiti ionako kolebljivu pažnju Donalda Trumpa od mirovnih napora između Moskve i Kijeva, dok se istovremeno punila ruska ratna blagajna koja se brzo praznila.
Moskva je uspjela prodati više nafte većem broju zemalja po višim cijenama jer tankeri s bliskoistočnom naftom nisu mogli stići do globalnih kupaca kroz Hormuški tjesnac uz iransku obalu. Trump je obnovio izuzeće koje državama dopušta kupnju sankcionirane ruske nafte zbog rastućih troškova diljem svijeta. Što Rusija ima više novca, to dulje i žešće, teoretski, može voditi rat u Ukrajini, prenosi index.hr
No, Kijev je dosljedno nadmašivao međunarodna očekivanja od početka ruske invazije u veljači 2022. godine. To je učinio i sada: vještim manevrima preokrenuo je utjecaj iranskog rata u svoju korist, nastojeći se dovesti u što jaču poziciju prije eventualnih mirovnih pregovora s Rusijom.
Vrijednost ratnog iskustva
Zelenski je istaknuo kako se Saudijska Arabija, koju je ponovno posjetio u travnju, suočila s istom vrstom napada balističkim projektilima i bespilotnim letjelicama iz Irana kakvima Rusija zasipa Ukrajinu. Jedno od najmoćnijih oružja Moskve bio je iranski jeftini jurišni dron dugog dometa Shahed-136, kao i njegova vlastita, modernizirana verzija Geran.
Dok Shahed može stajati između 80.000 i 130.000 dolara, Zelenski tvrdi da ga je moguće presresti sustavima koji koštaju samo 10.000 dolara. To je znatno jeftinije od tradicionalnih protuzračnih obrambenih projektila koji stoje milijune dolara. Suočene s prijetnjom ruskih dronova u brojnim europskim gradovima, zemlje NATO-a sada obraćaju pozornost.
Ukrajina je u travnju potpisala dva značajna sporazuma o obrambenoj suradnji s europskim saveznicima. Jedan s Norveškom, vrijedan 8,6 milijardi dolara, u sklopu paketa potpore od 28 milijardi dolara do 2030. godine. Drugi je bio s Njemačkom, a uključuje "različite vrste dronova, projektila, softvera i modernih obrambenih sustava" u vrijednosti od 4,7 milijardi dolara.
Napadi na infrastrukturu
Ukrajina je iz iranskog sukoba naučila i ključnu lekciju koju primjenjuje kod kuće: snažan učinak napada na neprijateljske objekte za izvoz nafte. Ruska energetska infrastruktura sada je prioritetna meta, a za napade se koriste ukrajinski dronovi dugog dometa.
Prema riječima Zelenskog, Rusija trpi "kritične" gubitke u energetskom sektoru koji se broje u milijardama dolara, unatoč nedavnom porastu globalnih cijena nafte. Podaci o izvozu sirove nafte pokazuju da su porast cijena i ublažavanje američkih sankcija zemljama koje kupuju rusku naftu u trećem tjednu iranskog rata povećali ruske prihode na 2,3 puta više od razine iz razdoblja prosinac-veljača.
No, u četvrtom tjednu, ukrajinski napadi dronovima na energetsku infrastrukturu smanjili su rusku zaradu za milijardu dolara, poništivši otprilike dvije trećine dobitaka iz prethodnog tjedna.
Još jedan pozitivan ishod za Ukrajinu nakon iranskog rata bilo je konačno zeleno svjetlo prošlog tjedna za zajam od 90 milijardi eura, uz jamstvo EU, za koji je Kijev rekao da mu je hitno potreban za kupnju i proizvodnju vojne opreme tijekom iduće godine.
Zajam je mjesecima blokirao tadašnji prokremljanski premijer Mađarske, ali Mađarska sada ima novog, odlučno manje Rusiji sklonog čelnika, nakon uvjerljivog poraza Viktora Orbána na mađarskim izborima prošlog mjeseca. Orbánov pad, kojem je pridonio i bijes birača zbog rasta cijena energenata uslijed iranskog rata, omogućio je oslobađanje zajma EU za Ukrajinu.
S tim "pobjedama" iza sebe, uz ukrajinske tvrdnje da svaki mjesec dosljedno ubijaju više neprijateljskih vojnika nego što ih Rusija navodno unovači (30.000), Zelenski se više ne osjeća u defenzivi i možda je u boljoj poziciji za postizanje mirovnog sporazuma s Rusijom.
Osjećaj nepoštovanja?
Što je, dakle, s pregovorima o održivom primirju koje je Trumpova administracija tako glasno najavljivala prije Božića? Prije nego što je ponovno izabran za predsjednika, Trump je više puta rekao da će okončati sukob u Ukrajini u roku od 24 sata.
Mnogo otkriva praćenje kretanja Trumpovih mirovnih izaslanika, njegova zeta Jareda Kushnera i bivšeg nekretninskog magnata Stevea Witkoffa. Putovanje u Kijev više je puta odgođeno. Umjesto toga, zaokupljeni su Bliskim istokom. Zelenski je izostanak tog dvojca ocijenio "nepoštenim". Kaže da se mirovni pregovori vode na "tehničkoj" razini, ali strahuje da pravi napredak neće biti postignut dok se iranski sukob ne okonča.
Američka strategija i ukrajinski skepticizam
Ukrajina i druge europske zemlje bile su uznemirene čitajući američku Strategiju nacionalne sigurnosti (NSS), objavljenu krajem prošle godine. U njoj se Rusija upadljivo ne označava kao sigurnosna prijetnja, što je u izravnoj suprotnosti s načinom na koji Moskvu vide Washingtonovi europski saveznici u NATO-u.
NSS naglašava važnost okončanja rata u Ukrajini, ali fokus nije na uspostavi trajnog mira za Kijev. Umjesto toga, navedeni cilj je osigurati "stratešku stabilnost" i potencijalno partnerstvo s Rusijom kako bi se oslobodili resursi za druge američke prioritete.
Ovakvi stavovi Trumpove administracije oduševljavaju Kremlj. Glasnogovornik Dmitrij Peskov pohvalio se u vrijeme objave da je NSS "uglavnom u skladu" s vizijom Moskve. Pod Trumpom je izostalo uvođenje ili održavanje oštrih ekonomskih sankcija protiv Rusije koje bi mogle istinski promijeniti situaciju. Povrh toga, američka vojna i ekonomska pomoć Ukrajini gotovo je presušila.
Kada je riječ o privođenju Rusije pregovaračkom stolu, uvriježeno je mišljenje da je SAD jedina sila sposobna natjerati Moskvu da popusti. Putin ne pokazuje znakove da će uskoro dobrovoljno prekinuti sukob. Upravo suprotno, dok je svijet zaokupljen ratom u Iranu, Moskva pojačava napade na ukrajinske civile i infrastrukturu.
Mišljenja su podijeljena je li to posljednji izljev bijesa prije pregovora ili pokazatelj mračne odlučnosti. U Bruxellesu većina sumnja na ovo potonje.
Rusko gospodarstvo možda se bori pod međunarodnim sankcijama, ali nije uništeno i sada je čvrsto na ratnim temeljima. Zaustavljanje toga neće biti lako, što europske zemlje navodi na strah da će Rusija, čak i ako se osigura mir u Ukrajini, brzo pokušati destabilizirati Europu negdje drugdje. Nizozemska, Njemačka i sam NATO to su opisali kao moguće, čak i vjerojatno.
TAGOVI: |
| Vaše ime | |
| Komentar | |
