Europa se suočava s jednom od najozbiljnijih suša posljednjih desetljeća. Dugotrajni manjak oborina, visoke ljetne temperature i uzastopni toplinski valovi uzrokovali su izrazito niske vodostaje velikih europskih rijeka, među kojima su Rajna i Dunav, što već izaziva ozbiljne posljedice za gospodarstvo, promet i poljoprivredu.
Vodostaj Dunava kod srpskog Apatina pao je na -84 centimetra, dok su pojedina alpska jezera gotovo presušila. Jezero Brenets na švicarsko-francuskoj granici više nije plovno, a stanovnici upozoravaju da se suočavaju s prizorima kakvi su donedavno bili nezamislivi.
Posljedice su vidljive diljem kontinenta. Francuska očekuje najslabiji urod kukuruza u posljednjih 50 godina, Španjolska je ograničila korištenje vode za navodnjavanje, Nizozemska je uvela posebne mjere zbog nestašice vode, dok je na sedam grčkih otoka proglašeno izvanredno stanje.
Suša ozbiljno pogađa i europsko gospodarstvo. Zbog niskog vodostaja Rajne otežan je riječni promet, što je prisililo dio njemačkih tvornica na smanjenje proizvodnje. Stručnjaci procjenjuju da bi poremećaji u plovidbi mogli usporiti gospodarski rast Njemačke za oko 0,2 postotna boda.
Rajna predstavlja jednu od najvažnijih europskih prometnih ruta jer povezuje industrijska središta Švicarske, Njemačke i Nizozemske s lukom Rotterdam, najvećom europskom lukom. Svako ograničenje plovidbe zato se brzo odražava na opskrbne lance i gospodarstvo diljem Europe.
Klimatolozi upozoravaju da su sve učestaliji toplinski valovi glavni razlog pogoršanja suše. Visoke temperature ubrzavaju isušivanje tla, rijeka i jezera, dok je prošle zime u Alpama palo znatno manje snijega nego inače, zbog čega je ovog ljeta izostao uobičajeni dotok vode u velike europske rijeke.
Prema procjenama stručnjaka, gospodarska šteta uzrokovana sušama i ekstremnim vrućinama mogla bi do 2029. godine dosegnuti čak 126 milijardi eura godišnje, što potvrđuje da klimatske promjene postaju jedan od najvećih izazova za europsko gospodarstvo.
TAGOVI: |
| Vaše ime | |
| Komentar | |
