Lider SDA Bakir Izetbegović, ali i drugi bošnjački politički dužnosnici u Bosni i Hercegovini već mjesecima tvrde kako su Hrvati prezastupljeni na rukovodećim pozicijama u institucijama BiH, dok Bošnjaci, prema njihovim navodima, imaju manje pozicija nego što im pripada prema Ustavu BiH.
Iz SDA, ali i iz Stranke za BiH, Naroda i Pravde te drugih bošnjačkih stranaka, posljednjih mjeseci može se čuti stav kako Ustav BiH predviđa proporcionalnu zastupljenost na rukovodećim pozicijama.
Kao argument navode činjenicu da Bošnjaci, prema posljednjem popisu stanovništva, čine nešto više od polovice stanovništva BiH te smatraju kako bi im, sukladno tome, trebao pripasti i odgovarajući udio rukovodećih funkcija u institucijama države.
No, što o tome doista kaže Ustav BiH?
U Ustavu se ne spominje popis stanovništva
U članku 9., stavku 3. Ustava Bosne i Hercegovine stoji:
„Dužnosnici postavljeni na položaje u institucijama Bosne i Hercegovine odražavat će opći sastav naroda Bosne i Hercegovine.“
U toj odredbi ne navodi se konkretan postotak zastupljenosti pojedinog naroda, niti se izričito propisuje da se rukovodeće pozicije trebaju dijeliti prema rezultatima popisa stanovništva.
Također, Ustav u ovoj odredbi ne govori izrijekom o tome treba li se primjenjivati proporcionalni ili paritetni model raspodjele rukovodećih pozicija u državnim institucijama.
To je važno pitanje s obzirom na to da se u institucijama BiH, poput SIPA-e, OSA-e, Granične policije, Tužiteljstva BiH, Suda BiH, Središnje banke i drugih državnih institucija, raspoređuje velik broj rukovodećih i drugih odgovornih funkcija.
Što znači „opći sastav naroda“?
Ustavna formulacija o „općem sastavu naroda Bosne i Hercegovine“ ne određuje matematičku formulu prema kojoj bi se svaka pojedina funkcija trebala dijeliti prema postotku stanovništva.
Upravo zbog toga postoje različita politička tumačenja načina na koji bi se ta ustavna odredba trebala primjenjivati.
Bošnjački politički predstavnici naglašavaju proporcionalnu zastupljenost, dok se s druge strane ističe ustavno načelo ravnopravnosti konstitutivnih naroda, koje je ugrađeno u različite institucije i zakone Bosne i Hercegovine.
Paritet u nekim ključnim institucijama
Primjerice, Zakon o Vijeću ministara BiH predviđa nacionalnu zastupljenost koja se temelji na ravnopravnosti konstitutivnih naroda.
Sličan princip jasno je vidljiv i u sastavu Predsjedništva BiH, koje čine jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin, kao i u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, koji čini po pet delegata iz svakog konstitutivnog naroda.
Istodobno, činjenica da određene institucije imaju paritetni model ne znači automatski da se isti model mora primijeniti na svaku rukovodeću poziciju u svim institucijama BiH.
Zbog toga je pitanje raspodjele rukovodećih funkcija složenije od jednostavnog izračuna prema rezultatima popisa stanovništva.
Popis nije naveden u članku 9. Ustava BiH
Ključna činjenica jest da članak 9. stavak 3. Ustava BiH govori o „općem sastavu naroda Bosne i Hercegovine“, ali ne propisuje da se taj sastav mora računati prema posljednjem popisu stanovništva niti određuje da Bošnjacima pripada više od 50 posto rukovodećih funkcija.
Političke tvrdnje o tome koliko bi pozicija trebalo pripasti kojem narodu stoga predstavljaju pitanje tumačenja ustavne odredbe, a ne izravnu matematičku formulu koja je navedena u samom Ustavu.
Rasprava o zastupljenosti konstitutivnih naroda u državnim institucijama tako ostaje jedno od važnih pitanja funkcioniranja institucija Bosne i Hercegovine, posebno u okolnostima kada različite političke stranke različito tumače ustavno načelo „općeg sastava naroda Bosne i Hercegovine“.
TAGOVI: |
| Vaše ime | |
| Komentar | |
