Plenković je naveo kako je Hrvatska u potpunosti i u predviđenim rokovima ispunila 404 od ukupno 406 pokazatelja iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, što predstavlja 99,5 posto svih predviđenih pokazatelja. Preostala dva, prema njegovim riječima, djelomično su ispunjena i njihova je realizacija u tijeku.
Od gotovo 10 milijardi eura dostupnih Hrvatskoj kroz ovaj program dosad je isplaćeno 7,3 milijarde eura, dok se do kraja godine očekuje isplata preostalih do 2,7 milijardi eura.
Posebno je istaknuo financijske koristi članstva Hrvatske u Europskoj uniji.
„Hrvatska je od ulaska u EU, u odnosu uplata i isplata iz europskog proračuna, u plusu za gotovo 22 milijarde eura”, poručio je Plenković.
Hrvatska će se zalagati za očuvanje europskih sredstava
Govoreći o budućem financiranju iz europskog proračuna, Plenković je najavio kako će na sastanku Europskog vijeća s drugim europskim čelnicima razgovarati o Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje od 2028. do 2034. godine.
Istaknuo je kako će se Hrvatska zalagati za očuvanje sredstava namijenjenih kohezijskoj politici, poljoprivredi i ribarstvu, ali i za financiranje novih izazova s kojima se Europa suočava.
LNG terminal i ulaganja u energetiku
Osvrćući se na energetsku sigurnost, hrvatski premijer ocijenio je kako se odluka o izgradnji LNG terminala na Krku pokazala strateški opravdanom. Naglasio je da je Hrvatska tijekom plinske krize raspolagala dovoljnim količinama plina za vlastite potrebe, ali i za opskrbu susjednih zemalja.
Kapacitet terminala povećan je s 2,9 na 6,1 milijardu kubičnih metara plina godišnje.
Plenković je najavio i projekte korištenja geotermalne energije za grijanje u Velikoj Gorici, Vinkovcima, Osijeku i Zaprešiću, za koje su predviđeni ugovori ukupne vrijednosti 86 milijuna eura.
Uz to, usvojen je Zakon o razvoju nuklearne energije u civilne svrhe, koji obuhvaća i mogućnost razvoja malih modularnih nuklearnih reaktora.
U željeznice planirano šest milijardi eura
U području prometne infrastrukture Plenković je najavio završetak posljednje dionice Istarskog ipsilona do čvora Matulji, nastavak izgradnje autoceste prema Dubrovniku te realizaciju drugih projekata brzih cesta.
Poseban naglasak stavljen je na modernizaciju željezničke infrastrukture, u koju se planira uložiti šest milijardi eura.
Među značajnijim projektima istaknuo je ugovor s indijskom kompanijom Afcons, vrijedan 900 milijuna eura, za radove na željezničkoj pruzi Dugo Selo – Novska.
Turizam nastavlja bilježiti rast
Govoreći o turističkim rezultatima, Plenković je iznio podatke prema kojima je Hrvatska od početka godine do kraja rujna ostvarila 20,1 milijun turističkih dolazaka i 105 milijuna noćenja.
Vrijednost fiskaliziranih računa u tom je razdoblju premašila sedam milijardi eura, što je 18 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.
Premijer je u izvješću naglasio rezultate ostvarene u korištenju europskih sredstava, energetskoj sigurnosti i razvoju infrastrukture, uz najavu nastavka ulaganja u projekte važne za gospodarski razvoj Hrvatske.
TAGOVI: |
| Vaše ime | |
| Komentar | |
